Svaki nastavni predmet, ovisno o učenikovim sposobnostima i trudu, kao i adekvatnom pristupu i poučavanju, može biti lagan ili težak. Matematika je učenicima, zbog svoje specifičnosti, često jedan od težih predmeta. Kada se radi o diskalkuliji, učenicima je potrebna pomoć stručnih osoba s adekvatnim pristupom, pomoć roditelja, učitelja, te odgovarajući didaktički materijali, razne aktivnosti i matematičke igre. U radu s učenicima s diskalkulijom treba puno vremena, razumijevanja i strpljenja. Savjeta za rad je mnogo, a većina ih se može primjeniti u slučaju nekih drugih teškoća u učenju.

• učeniku s diskalkulijom dajemo dovoljno vremena i često ponavljamo osnovne aktivnosti;

• dati prednost usmenom obliku poučavanja i provjeravanja;

• pri obradi novog sadržaja koristimo učenikova iskustva, prikladan konkretan materijal, primjere i pokuse;

• učenje započinjemo od konkretnog, i kada bude vrijeme za to, prema apstraktnom;

•  jasno objašnjavamo svaki korak i postavljamo učeniku što više pitanja, provjeravamo da je li je razumio;

• koristimo istovremeno više različitih podražaja (vizualne, slušne, taktilne);

• često brojimo (konkretne materijale prije prelaska na apstraktne), ali tako da se polazimo od različitih elemenata skupa;

• rabimo didaktički materijal prikladan svakom djetetu

• broj činjenica koje treba zapamtiti svedemo na minimum;

• koristimo tiskani tekst umjesto pisanog, ako je to potrebno (razmak, podebljamo,);

• nastavnu jedinicu podijelimo na više manjih dijelova i damo učeniku manji broj zadataka;

• svako zalaganje, trud i napredak – pohvalimo i nagradimo igrom.

Dijete obično u kasnijoj predškolskoj dobi ili prvom razredu osnovne škole svlada čitanje na materinskom jeziku, a kasnije i na stranim jezicima. Međutim, neka se djeca u tome muče više od drugih. Kod njih su, naime, prisutne, tzv. specifične teškoće učenja. Specifične teškoće učenja mogu se manifestirati u usmenom ili pismenom izražavanju, razumijevanju govora, temeljnim vještinama čitanja, razumijevanju pročitanog, računanju i matematičkom rezoniranju.

Najčešće se pak dijele na disleksiju, diskalkuliju i disgrafiju. U posljednjih nekoliko godina disleksija, kao najčešći oblik specifičnih teškoća učenja, prepoznata je kao problem koji pogađa 10 posto populacije i koji se javlja u svim jezicima svijeta. Riječ je o teškoći u stjecanju točnog i tečnog čitanja koja je neurološkog podrijetla te kao takva ostaje prisutna čitav život.

KAKO POMOĆI ?

Ima li dijete teškoće u povezivanju slova i glasa, zamjenjuje li vizualno slična slova ili zvučno slične foneme ( b-d, p-b, u-n...), ne izgovara li slova na kraju riječi, dodaje slova koja u riječi ne postoje, pogađa riječi na temelju prvog slova, preskače redove ili ih čita ponovno, riječ je o disleksiji.

Kako stvoriti ljubavi prema čitanju !

• Proširivati vokabular, jer djeca imaju priliku naučiti nove riječi
• Poboljšanje pisanja i razumijevanja
• Jačanje kritičkog razmišljanja, jer djeca uče kako rješavati problem
• Učenje strpljenju i discipline, jer čitanje ipak zahtijeva određeno vrijeme
• Povećanje uspjeha u školi, jer djeca koja čitaju, bolja su u školi
• Podizanje samopouzdanja i komunikacijskih vještina
• Poticanje aktivne mašte, jer kroz čitanje, djeca upoznaju različita mjesta, kulture i ljude
• Jačanje veze sa roditeljima, jer čitanje više nije nešto što moraju činiti, nego aktivnost koja ih zbližava

 Savjetujemo;

• Čitajte naglas i često
• Potaknite rano zanimanje za čitanje
• Učinite čitanje zabavnim i ugodnim
• Promovirajte vještine čitanja
  

Radionicama za otkrivanje talenata i sklonosti radimo na jačanju samopouzdanja i samosvijesti, otkrivanju djetetovih jakih i slabih strana, afirmaciji, prepoznavanju područja za koja su nadareni i području za koja im je potrebna dodatna podrška. Kroz interaktivne radionice, djeca imaju priliku bolje upoznati sebe, svoje mogućnosti steći samopouzdanje, samopoštovanje kroz otkrivanje vlastitih potencijala: Tko sam? Što mogu?

Otkrivanje sklonosti i nadarenosti -Što volim? Što želim?

Savladavanje prepreka –Što me zabrinjava? – Čega se bojim? Sve to pomoći će djetetu da se lakše nosi sa izazovima današnjeg življenja, školama u kojima ima sve više vršnjačkog nasilja i sukoba, a djeca s teškoćama u učenju su često i izložena više od prosječne djece.

S našim dugogodišnjim suradnicima i prijateljeljima iz udruge Dyxy Split razmijenili smo iskustva i primjere dobre prakse u radu s volonterima. Stručna suradnica Udruge Dyxy, Sara Pivac održala je na tu temu predavanje o iskustvima u radu s volonterima na Projektu: VOLONTERI: MLADOST-SNAGA-SVJETLOST.

O značaju i ulozi volontera u radu neprofitnih organizacija danas se sve više govori i traže se novi načini poticanja mladih ljudi da se posvete dobrovoljnom radu po udrugama. Bez njihove mladosti, snage, entuzijazma i energije gotovo bi bio nemoguć rad, pogotovo udrugama koje rade s djecom gdje nam je njihova pomoć neprocjenjiva.

Subota, 09.04.2022.polazak autobusom u 10:00 h ispred udruge

Na izletu uz stručnu pomoć vodiča djeca i stručni suradnici imali su priliku upoznati rijeku Krku i njezine pritoke, te biljni i životinjski svijet.
Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina, podno 22 metarskog Topoljskog buka ili Krčića, kojeg stvara pritok Krčić. Krčić ljeti presušuje. Rijeka Krka utječe u Jadransko more kraj Šibenika. Ukupna duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 72,5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23,5 km bočati. Pola kilometara nizvodno od Brljana, gdje rijeka radi oštar zaokret, ruši se Manojlovački slap, najviši i, kako mnogi misle, najljepši slap rijeke Krke. Slap se sastoji od niza sedrenih barijera ukupne visine 59,6 m.

Rijeka Krka teče Kninskim i Kosovim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Na izlazu iz polja Krka ulazi u kanjon. Najpoznatija pritoka je Čikola koja utječe između Miljevaca i Skradinskog buka te tvori slikovit sutok s Krkom.
Malo radosti i druženja, uz učenje i upoznavanje našeg prirodnog blaga,zaslužili su ovi vrijedni volonteri i dječica.

Dvije sestrinske udruge ove godine obilježavaju 15 god djelovanja i pomaganja djeci s teškoćama čitanja i pisanja.

Udruga za pomoć djeci s teškoćama u učenju Šibensko – kninske županije IZVOR LJUBAVI Šibenik i UDRUGA DYXY: Županijska udruga za djecu i mlade s teškoćama čitanja, pisanja i učenja, razmjenjuju svoja iskustva i primjere dobre prakse kroz projekte Ministarstva znanosti i obrazovanja: Danas slovo –sutra riječ i BUDI GLAS, a ne tišina.

Pozdravnu riječ održala je predsjednica Udruge Izvor ljubavi, Majda Ivanda ispred Županije sve prisutne pozdravila je Zamjenicu župana Iris Ukić Kotarac a ispred Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Šibenika Paška Rakića.

Na poziv Udruge Izvor ljubavi, predsjednica Udruge Dyxy, Meri Butirić, prof. i Marija Butirić, mag. psych. stručna suradnica, održale su predavanja za roditelje, predstavnike lokalne vlasti i zainteresiranu javnost te radionicu za djecu u prostorima Udruge Izvor ljubavi Sibenik.

Meri Butirić, prof govorila je o svim aktivnostima koje Udruga Dyxy pruža djeci s teškoćama učenja: dijagnostika specifičnih teškoća, logopedske radionice, pomoć u učenju iz svih predmeta, savjetovanje za roditelje i nastavnike, kreativne radionice, senzorna terapija i neurofeedback terapija. Udruga održava edukativna predavanja po osnovnim školama za nastavnike i djecu. Dala je i neke korisne savjete roditeljima ukazujući na prava koja imaju djeca s teškoćama u trenutku ulaska u školski sustav.

Marija Butirić, mag. psych vodila je radionicu za djecu: Živimo mir. Na radionici s djecom se radilo na njihovom emocionalnom rasterećenju kroz kreativni, likovni rad.

S obzirom na aktualnu situaciju u svijetu,održala je i predavanje za roditelje i zainteresiranu javnost pod nazivom: Kako s djecom pričati o nasilju/ratu. Predavanje je bilo usmjereno na izloženost djece medijima koji izvještavaju o ratnim strahotama te konkretne savjete roditeljima na koji način, ovisno o uzrastu djeteta, razgovarati o tome što se događa u svijetu.

Kako primjereno njegovati, oplemenjivati i čuvati ukrasno i ljekovito bilje?

To su istražili i dokazali mnogi stručnjaci, ljubitelji prirode, posebno ljekovitog i ukrasnog bilja , dakako cvijeća. U prirodi uz lijep pogled i osvježenje,možemo uživati u mirisu samoniklog ljekovitog, ukrasnog i začinskog bilja. Nisu svi svjesni tog našeg prirodnog blaga koje raste svugdje po Dalmaciji, ali je najzdravije po padinama planina poput Kozjaka, Mosora, Biokova... Tako se od gradskih kala do planinskih litica mogu vidjeti grančice i listovi čuvarkuće, buhača (popularne dalmatinske krizanteme),kamilice, komorača, ružmarina, metvice, kadulje, vrijeska, ive trave, Gospine trave, sljeza, smilja, bršljana, masline, palmi, planike, lovora, čempresa te raznog grmlja zimzelena, brnistre, agruma... Najpoznatija planinska ljekovita biljka je kadulja.

Kako prepoznati otrovne biljke ?

U prirodi postoje biljke vrlo zanimljivih i privlačnih boja i izgleda koje često mogu biti izvor otrovanja, posebno djece. Mrazovac je jedna od najsmrtonosnijih biljaka koje se mogu pronaći na području Hrvatske. Opasan je i divlji peršin koji je otrovan, a crna bunika vas može i ubiti.
Cvijet đurđice izgleda prelijepo, a također je vrlo otrovan, slično kao i većini već dobro poznati oleandar.
Opasnost dolazi za djecu iz vrtića i nižih razreda, koja zbog svoje znatiželje i nepoznavanja otrovnih biljaka mogu jesti njihove bobice,plodove. Stoga još i više je potrebno poznavati otrovne i nejestive plodove prirode s obzirom da oni mogu ugroziti zdravlje i život.

Predavač: Andrea Baus

Svjetska zdravstvena organizacija, 2001. je definirala mentalno zdravlje kao »stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici«. Dio je općeg zdravlja i ne odnosi se samo na odsustvo bolesti.

Dobra vijest je da većina djece i mladih svoje djetinjstvo i mladost provodi tako da je to za njih razdoblje bezbrižnosti i radosti. Međutim, ne provode sva djeca taj period djetinjstva na bezbrižan i radostan način. Psihološki čimbenici zapravo nastaju upravo u sredini,dakle, ne nastaju sami po sebi, nego se razvijaju u sredini u kojoj dijete živi, najčešće, tako da zapravo i za ove psihološke čimbenike možemo reći da su vezani za okolinu u kojoj živi dijete.

 prof.psiholog Nevena Petrović

Školska dob nosi izazove za dijete i roditelja. Pritom je uloga roditelja ogromna. Roditelj svoje dijete treba poštivati i podržavati ga, ali i usmjeravati i učiti ga odgovornostima. S obavezama i pritiscima s kojima smo se kao roditelji suočavali to zna biti teško. Često nismo znali kako postupiti. Pomažemo previše ili premalo, uplićemo se i kontroliramo previše ili se uopće ne uplićemo. Djetetove ocjene i obaveze doživljavali smo kao svoje. Česta pitanja kako je nama bilo u školsko doba ??.

Kako zauzeti pravilan i zdrav stav prema postignućima svoga djeteta? Kako svoja očekivanja svesti na razumnu mjeru? Na čemu inzistirati u prvim godinama školovanja? Što učiniti da djetetu pomognemo da odraste u odgovornu i samostalnu mladu osobu?

Odgovore i rješenja pronašli smo u udruzi kroz upornost,ustrajnost i ljubavlju.

opširnije >>